ŠUMSKA TERAPIJA I PSIHOTERAPIJA
Volite šetnje šumom? Onda ste na pravoj stazi. Na stazi zdravlja. Ova navika je toliko cenjena da su je u mnogim zemljama priznali kao zvaničnu terapijsku proceduru.
Prirodna i šumska terapija i psihoterapija Tokom 80-tih godina XX veka u Japanu razvijen je način lečenja poznat kao „Shinrin-ioku“ (forest bathing). „Shinrin-ioku“ sastavni je deo japanskog zdravstvenog sistema, koji svakom ljudskom biću pruža mogućnost da postigne značajan napredak na planu zdravlja, opšteg blagostanja i zadovoljstva životom. Opšti princip koji stoji iza ovog veoma […]
Predavanja o telesnoj psihoterapiji često izazivaju kontraverze i podeljena mišljenja u našoj javnosti. S jedne strane su oni koji su fascinirani ovim pristupom i prepoznaju u njemu veoma moćan i dubinski metod psihološke transformacije i psihološkog razvoja, dok su sa druge strane oni koji se zgražavaju i plaše svake pomisli vezane za telesnu psihoterapiju.
U ovim besprimernim vremenima globalne zabrinutosti vezane za efekte pandemije virusa COVID-19, u nastavku teksta pružamo Vam savete iz oblasti REBT psihoterapije koji Vam mogu pomoći da se izborite sa stresom i sačuvate svoje mentalno zdravlje, kako biste i posle krize nastavili normalno da živite i radite. Normalno je osećati zabrinutost i anksioznost: Nedostatak predvidljivosti […]
EPOHALNO OTKRIĆE: NEUROGENEZA KOD ODRASLIH LJUDI. Stvaranje novih neurona i neuronskih mreža. Vraćanje starih i stvaranje novih funkcija mozga. Razvoj fluidne inteligencije i kreativnosti kod starih ljudi. Neuroregeneracija kod oštećenja mozga.
Plastičnost mozga se odnosi na sposobnost nervnog sisitema da promeni svoju strukturu i, svoju funkciju tokom života, kao reakcija na promene u okruženju. Iako se ovaj termin obično koristi u psihologiji i neuronauci, nije ga lako definisati i odnosi se na promene na različitim nivoima u nervnom sistemu, od promena na molekularnom nivou, kao što su promene u ekspresiji gena, do ponašanja."
Serotonin je neurotransmiter i hormon u mozgu odgovoran za raspoloženje ali i celokupno zdravlje. Studije pokazuju da se niski nivoi serotonina povezuju sa anksioznošću i depresijom. Osobe koje imaju nizak nivo serotonina su nervozne, razdražljive i imaju čak problema sa pažnjom i koncentracijom.
Panični napad je izuzetno neprijatan doživljaj koji se definiše kao: “kraći period intenzivnog straha ili neprijatnosti tokom kojeg se simptomi jako brzo razvijaju, dostižući svoj maksimum za najkasnije 10 minuta”.