loader

Kako nastaje napad panike?

Vodeći se principima REBT-a, možemo dati sledeće određenje. Jednom kada ste već osetili anksioznost «bez nekog vidljivog razloga», onda je moguće da izgradite anksiozan stav prema potencijalnim budućim epizodama anksioznosti. U tom slučaju, mislili biste nešto poput «bilo bi baš grozno da opet budem anksiozan». A misliti na ovaj način vodi u anksioznost (setimo se izreke: “strah se strahom hrani”)! Zatim, na sledećem nivou, vi opažate narastajuću anksioznost i mislite nešto u stilu «ovo je baš gadno, sad postajem anksiozan».

Ovakvo mišljenje vodi do povećane anksioznosti koja je okidač za sledeću misao tipa «O ne, sada već gubim kontrolu, šta ako se onesvestim, ili uspaničim ili dobijem srčani udar ili počnem da se ponašam potpuno ludo?» To bi bilo užasno. Anksioznost je, na ovaj način, ponovo uvećana, što vodi do još drastičnijim anksioznih misli, i tako u krug. Bitno je obratiti pažnju na činjenicu da se ovaj obrazac odvija veoma brzo. Toliko brzo da osoba bude svesna samo narastajućeg osećaja panike.

Propratni simptomi napada panike

Da dodamo i negativne propratne elemente. Veliki broj ljudi koji doživljava napade panike ima tendenciju ka hiperventilaciji (prebrzom, preobimnom disanju). To znači da u organizam unose previše kiseonika, dok se paradoksalno osećaju kao da moraju još više i brže da dišu jer nemaju dovoljno vazduha. Smanjenje nivoa ugljen-dioksida glavna posledica hiperventilacije. Osim toga, hiperventilacija dovodi do “manjka” kiseonika u mnogim ćelijama, bez obzira što brzim udisanjem unosimo i više kiseonika u pluća. To za posljedicu ima sledece dve grupe simptoma:

  1. Vrtoglavicu; dozivljaj zbunjenosti; nedostatak vazduha; zamagljen vid i osjecanje da je sve nestvarno;
  • Ubrzan rad srca; utrnulost i neosetljivost na dodir u rukama i nogama; oznojeni dlanovi i ukočenost mišića

Kako hiperventilacija predstavlja fizički napor, osoba koja hiperventilira često oseća toplotu u telu, crvenilo, iscrpljenost i umor. Naprezanje grudnih mišića tokom hiperventilacije dovodi do stezanja i bolova u grudima. Ako se prebrzo ili preduboko disanje nastavi, dolazi do druge faze hiperventilacije, koja se ispoljava na sledeći način

  • još jačom vrtoglavicom, često praćenom osećajem mučnine
    • osećanjem gušenja
    • bolom u grudima
    • privremenom oduzetošću mišića
    • gubitkom svesti
    • sve većim osećanjem straha – straha da će se nešto strašno dogoditi, u krajnjem slučaju-smrt.

Da li su napadi panike opasni?

Ono što većina ljudi ne zna o hiperventilaciji je da ona u stvari nije opasna, a daleko od toga da je fatalna. Ubrzano disanje je sastavni deo sistema “bori se-beži” i ima za cilj da nas pripremi na opasnost. Dakle, organizam se priprema da beži ili da se bori. Međutim, ako stvarne opasnosti nema, ljudi će biti skloni da tumače ovu situaciju kao da opasnost dolazi iznutra, iz tela.

Zato ljudi i tumače hiperventilaciju kao znak neke fizičke mane ili bolesti. Koliko god ova pojava bila neprijatna, činjenica je da ne može dovesti do fizičkih oštećenja, kao i da nije uzrok napada panike. Hiperventilacija je samo propratna pojava u toku napada panike, nastala kao reakcija uplašenog organizma. Edukovanje ljudi o značenju i smislu hiperventilacije je, prema nekim teorijama, kao što je teorija REBT-a, od suštinskog značaja za izlaženje na kraj sa napadima panike.

Novi set činjenica koje bi bilo poželjno da nauče svi ljudi koji imaju probleme sa epizodama panike je da bez prisustva anksiznog stava koji glasi da je anksioznost, i sve njene posledice, grozna i nepodnošljiva, panika se ne bi pojavila čak iako bi osoba ubrzano disala i unela u organizam previše kiseonika! Dakle, anksiozni stav, odnosno mišljenje je ono što valja prepoznati i promeniti kako bi se sprečili panični napadi.

Međutim, veoma mali broj ljudi je upućen u ove činjenice. Zato se mnogi i dalje skalanju od situacija povodom kojih se mogu osetiti anksiozno, neki piju ili uzimaju lekove kako bi umanjili anksioznost, što na kratke staze može da pomogne, ali ne leči uzrok anksioznosti niti paničnih napada.

Izvor: Strah od života, Renata Senić, Nebojša Jovanović

Spec. dr med. Milan Popović

Psihijatar i psihoterapeut

Pružam usluge psihoterapije i psihijatrijskih pregleda u zemlji i inostranstvu. Radim uživo u našim prostorijama, kod klijenta ili Online preko Google Meet i Zoom platforme.

Usluge

  • REBT psihoterapija
  • Bračna i partnerska psihoterapija
  • Grupna psihoterapija
  • Psihijatrijski pregledi
  • Psihijatrijska procena za smeštaj u dom
  • Unapređenje poslovne uspešnosti

Radno vreme

  • Radnim danima 18:00 - 21:00
  • Subota 18:00 - 21:00
  • Nedelja 18:00 - 21:00

© Copyright 2024 epsihijatar.net. Dizajnirao Dr Milan Popović. Sva prava zadržana.